Osnivanje krizne radne grupe od dvanaest naučnika i stručnjaka biće, kako je sam najavio u pobjedničkom govoru, prvi konkretni zadatak novoizabranog predsjednika SAD Džozefa Bajdena.

Krizna grupa je već juče počela pripremu plana koji će početi da se primjenjuje 20. januara naredne godine kada Bajden zvanično preuzme dužnost, prenose američki mediji.

Primjećuje se da je odlazeći potpredsjednik Majk Pens takođe riješio da okupi Trampovu grupu za borbu protiv korone, koja se mjesecima nije sastajala zbog izborne kampanje.

„Bajden želi što prije da poništi nekoliko ključnih odluka Donalda Trampa“, prenosi politico.eu.

Pokrenuće dijametralno suprotan način rukovođenja epidemijom u odnosu na Trampa koji je umanjivao značaj epidemije Kovida-19, kršio propisane mjere kao što su nošenje maske i održavanje fizičke distance.

Bajden je, kako piše Bi-Bi-Si, riješen da čim preuzme vlast izvršnim uredbama poništi dvije odluke prethodnika – prva je iz 2017, kada je Tramp povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimi, iako to nije bilo moguće prema njegovom Članu 28 prije 4. novembra ove godine.

Druga je ovogodišnja odluka da usred pandemije iščlani Ameriku iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Bajden je Amerikancima najavio i radikalno drugačiju viziju energetske politike, usredsređenu na rješavanje prijetnji klimatskih promjena, a koja će imati nekoliko glavnih posledica, navodi se u analizi konsultantske kuće „Wood Mackenzie“.

U analizi koja je objavljena na sajtu ove kuće ističe se da će Bajden ući u Bijelu kuću sa ciljem postavljanja SAD na kurs „neto nula“ emisije štetnih gasova do 2050.

Ipak, kako se upozorava imajući u vidu velike izglede da republikanci zadrže većinu glasova u Senatu, ostvarivanje Bajdenovih ciljeva u ovoj oblasti moglo bi biti ograničeno.

„Ključni uticaj na oblikovanje američke energetske industrije vjerovatno će imati tržišna kretanja, baš kao i za vrijeme Trampa i prije njega Baraka Obame. Ipak, promjene u Vašingtonu imaće neke značajne posledice“, kazao je Ed Kroks, potpredsjednik „Wood Mackenzie“.

Bajden planira i da nametne strože standarde uštede goriva, što će, kako se ocjenjuje, pomoći prodaji električnih automobila.

U skladu sa tim predviđa se da bi do 2030. na američkim drumovima moglo biti četiri miliona električnih vozila, što bi bilo više za gotovo 60 odsto nego u slučaju da ostanu na snazi pravila Trampove administracije.

Međutim, kako se dodaje, uticaj tih kretanja na američku potražnju za gorivom u ovoj deceniji biće minimalan, jer, kako se navodi, četiri miliona električnih vozila predstavlja samo oko 1,5 odsto od ukupno 275 miliona vozila koja se očekuju na američkim putevima 2030.

Iako je Bajden oštro kritikovao Trampovu odluku o izlasku SAD iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i obećao promjenu pristupa, to ne znači da će brzo krenuti sa ublažavanjem sankcija Iranu koje su uvedene 2018, smatraju u „Wood Mackenzie“.

Dodaje se, takođe, da pregovori o mogućem povratku SAD u ovaj sporazum vjerovatno neće započeti prije leta naredne godine, nakon izbora u Iranu.

U Evropi, mnogi su se plašili da bi drugi Trampov mandat izazvao potpuni krah transatlantskih odnosa.

Sa Bajdenom u Bijeloj kući, koji važi za „transatlantskog čovjeka“, koji ima jake veze sa najvažnijim evropskim liderima, uključujući i njemačku kancelarku Angelu Merkel, i Evropa je na dobitku, piše politico.eu.

Ipak, kako se navodi, neće ni Bajden biti lak partner.

Jer, kakve god da su njegove simpatije prema Evropi, on će poput demokrate Baraka Obame prije njega, jasno staviti do znanja da „Evropljani moraju da prestanu samo da govore i počnu da rade ukoliko žele ravnopravno partnerstvo sa SAD“.

Tramp je Evropu proglasio američkim „neprijateljem“ u domenu trgovine.

Čak je uveo carine na čelik i aluminijum, kao i na evropska vina.

Iako će taj ton uskoro postati drugačiji, administracija Bajdena se vjerovatno neće preko noći vratiti na „status kvo ante“.

Jedno od Trampovih nasleđa, kako se navodi, jeste to što je od trgovine napravio goruće pitanje u američkoj politici.

Iako bi moglo biti lakše da se zaključi trgovinski aranžman sa Bajdenovom administracijom, pregovori neće biti laki, posebno imajući u vidu da je američki trgovinski deficit sa Evropom porastao na više od 170 milijardi dolara.

Kada je o odnosima sa Pekingom riječ, procjenjuje se da Kina predstavlja dugoročnu prijetnju američkim interesima u svijetu i da je to jedno od rijetkih pitanja oko kojih se demokrate i republikanci slažu.

Iako se Evropska komisija pridružila Vašingtonu proglašavajući Kinu „sistemskim rivalom“, takav stav ne dijele svi u Evropskoj uniji.

Bajden će, piše politico.eu, tražiti od Berlina i drugih u Evropi da se pridruže koaliciji demokratija pod vođstvom SAD u pokušaju da zaustave sve veći uticaj Kine na međunarodnoj sceni.

Jedan od većih zahtjeva je, kao što je poznato, spriječiti Huavej da postavlja opremu za 5G mrežu.

Ima, međutim, i drugačijih očekivanja.

Vang Huijao, predsjednik istraživačkog Centra za Kinu i globalizaciju, kaže da će Bajden usvojiti multilateralni pristup u angažovanju sa Kinom, prenosi Gardijan.

„Pod Bajdenovom administracijom Kina i SAD će se ukaljučiti u mnoge oblike dijaloga i diskusije koji će stabilizovati situaciju“, rekao je Vang.

Tokom predizborne kampanje, Tramp je tvrdio da bi Bajdenova pobjeda predstavljala i pobjedu Kine, te da će Amerikanci uskoro morati da nauče kineski.

Ipak, Bajden je u poslednjoj predsjedničkoj debati kineskog vođu Si Đinpinga opisao kao „siledžiju“, dok je postupke kineske vlade u regionu Sinđijang nazvao genocidom.

Iako je, kako piše Gardijan, Bajden vjerovatno za odmjereniji pristup, odnosi Kine i SAD promijenjeni su iz temelja od Obamine administracije u kojoj je i Bajden služio kao potpredsjednik.

Građani Kine izražavaju oprezan optimizam za bolje odnose dvije supersile, piše Gardijan. Bajdenov govor nakon proglašenja projektovanog pobjednika bio je među vodećim temama na društvenim mrežama u Kini. „Ovako bi predsjednik trebalo da se ponaša“, napisao je jedan korisnik ove mreže. U Pekingu su, kako se prenosi, bili vidljivi redovi ispred prodavnice rezanaca koju je Bajden posjetio 2011.

---

Lideri koji još nisu čestitali: Čekaju zvanične rezultate?
Pojedini svjetski lideri još uvijek nisu uputili čestitke demokratskom kandidatu Džozefu Bajedenu koji je, nezvanično, odnio pobjedu na izborima u SAD.

Među njima je i ruski predsjednik Vladimir Putin. Prije četiri godine on je među prvima čestitao Donaldu Trampu na pobjedi na izborima, ali ovog puta nije bilo tvita, telegrama ili telefonskog poziva gospodinu Bajdenu.

Portparol Kremlja Dimitri Peskov rekao je da vjeruje da bi bilo ispravno sačekati zvanične rezultate izbora, prenosi Bi-Bi-Si.

Bajden je glasni kritičar Moskve i nedavno je identifikovao Rusiju kao najveću prijetnju Americi. Aktuelni predsjednik Tramp rijetko je kritikovao Rusiju ili Putina, a Rusija je optužena da se umiješala u izbore 2016. godine da bi Tramp bio izabran.

Predsjednik Kine Si Đinping takođe još uvijek nije uputio čestitke Džo Bajdenu. On je Donaldu Trampu čestitao 2016. godine dan nakon pobjede na anketama.

Ovoga puta, Kina je izbjegavala bilo kakve reakcije na američke izborne rezultate.

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin pomenuo je proglašenje pobjede Bajdena na brifingu u ponedjeljak, ali je rekao da će Peking nadgledati poštovanje „američkog zakona i procedura”.

Nije se oglasio ni lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un. Sjevernokojerski mediji od ponedjeljka ne izvještavaju o izborima u SAD.

Favorit brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara bio je aktuelni predsjednik Donald Tramp, te se ni on još uvijek nije oglašavao.

AFP piše da je pobjeda Bajdena udarac Bolsonaru, koji ga je podržavao do samog kraja kampanje.

Premijer Mađarske Viktor Orban je jedini lider Srednje Evrope koji nije čestitao Bajdenu i jedan od svega dvojice evropskih lidera koji to nije učinio. Drugi je premijer Slovenije Janez Janša koji je preuranjeno čestitao Trampu, a još uvijek nije čestitao demokratskom kandidatu.

Andres Manuel Lopez, predsjednik Meksika, rekao je da će sačekati sudski rasplet izbora, te nije uputio čestitke.

Na ovoj listi našli su se i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, saudijski princ Muhamed bin Salman i ministar unutrašnjih poslova Estonije Mart Helme.

(B92)